Dan planeta Zemlje
Autor: Željkica Milić Pešec, 22. 4. 2011.
Dan planeta Zemlje prvi je put obilježen 22. travnja 1970. godine a otada se taj dan tradicionalno obilježava u cijelom svijetu. Prvi je Dan planeta Zemlje obilježen s velikim entuzijazmom, tako da je u njemu sudjelovalo čak 20 milijuna ljudi. 1990. dobiva novi zamah i postaje službeno međunarodnim danom. Naime, te je godine Dan planeta Zemlje obilježilo čak 200 milijuna ljudi širom svijeta, a među novim državama koje su prihvatile ovaj datum bila je i Hrvatska. Od tada do danas sve veći broj ljudi shvaća važnost očuvanja našeg planeta.
Dan planete Zemlje - odgovornim ponašanjem do zdravog okoliša
HRVATSKA
U nedavnom izvješću američkog magazina Forbes Hrvatska je smještena na 20. mjesto ekološki najčišćih zemalja svijeta, što je ujedno prvo mjesto u regiji istočne Europe i srednje Azije (na prvom je mjestu Švicarska, a drugo dijele Švedska i Norveška). Iako je ova titula veoma laskava, ne smijemo zaboraviti ni probleme koje imamo kad se radi o brizi o okolišu, a među najvećima u Hrvatskoj je zbrinjavanje otpada. Naime, većina gradova još uvijek nema organizirano sortiranje otpada, a nažalost još uvijek ima mnogo mjesta, prvenstveno ruralnih, u kojima nema ni običnog skupljanja i odvoženja otpada, pa sav završava u potocima, rijekama i šumama.
ŠUME
Još je u 18. stoljeću bilo oko 1,6 milijardi hektara samoniklih šuma na Zemlji, no već sredinom 19. stoljeća ovaj je broj smanjen na pola! Šume igraju veoma važnu ulogu u životu na Zemlji jer uništavaju ugljični dioksid. Nažalost, danas mnoga područja više nije moguće pošumiti jer se promijenio sastav tla i režim podzemnih voda. Najveći broj šuma uništen je kako bi se dobili pašnjaci za prehranu stoke, ali i nova površina za uzgoj poljoprivrednih kultura, najčešće su to palme od koji se dobiva palmino ulje. Stručnjaci smatraju da će, ako se ovakvim tempom nastavi uništavanje šuma, do 2030. godine postojati tek desetina današnjih šuma!
NESTANAK VRSTA
Samo u moderno doba zabilježen je nestanak preko 780 životinjskih vrsta, dok popis onih biljnih još nitko nije sastavio, ali stručnjaci smatraju da se radi o tisućama. Iako se događa da se pronađe i koja nova vrsta, ipak jezičac na vagi znatno preteže prema nestalim vrstama.
Danas je na popisu ugroženih životinjskih vrsta preko 7.000 njih, a biljnih je preko 8.000, s time da se taj broj stalno povećava. Izumiranje najviše prijeti pticama i sisavcima u zemljama kao što su Indonezija, Indija, Brazil, Kina. Biljne su vrste najugroženije u Središnjoj i Južnoj Americi, središnjoj i zapadnoj Africi, u jugoistočnoj Aziji. Bitno je znati da svaki put kad izgubimo jednu vrstu, prekidamo životni lanac koji je evoluirao 3,5 milijardi godina i zapravo ni sami ne znamo koliko je taj jedan kamenčić bio važan u cjelokupnom mozaiku života.
Osim što nestaju biljne i životinjske vrste, nestaju i ljudi, točnije jezici i narodi koji njima govore. Samo u 20. stoljeću izumrlo je preko 80 jezika, a stručnjaci kažu da danas ima na stotine jezika koje govore posljednji govornici.
Iako je crnih podataka o Zemlji i tome koliko smo mi ljudi utjecali na nju i povrijedili je još mnogo, odlučili smo ovdje stati. Bitno je da se svaki pojedinac već danas osvijesti i shvati da sam može mnogo toga napraviti za spas planeta, i to u svom malenom kutku svijeta. Primjera je mnogo – recikliranje, kompostiranje, kupovanje domaće robe (jer je za robu proizvedenu u drugoj državi potrebno mnogo više energije da bi se dopremila do nas), precikliranje (kupovanje namirnica koje nisu zamotane u bezbroj nepotrebnih slojeva ambalaže), odbijanje plastičnih vrećica kada ih nije nužno uzeti (radije ponesite svoju od kuće), pješačenje ili vožnja biciklom umjesto automobilom. Primjera ima mnogo, samo se treba opredijeliti za Zemlju i, u konačnici, za sebe i svoje zdravlje.
(DobreVijesti.info/Tportal.hr)http://www.prisjetimo.covermagazin.com/?p=57
