preskoči na sadržaj

Osnovna škola Alojzija Stepinca Zagreb

Static HTML

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik

 

MOJ HRVATSKI

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapu
ćem hrvatski
šem hrvatski
kad ne pi
šem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

 

Hrvatski jezik skupni naziv je za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati.

Njime govori oko sedam milijuna ljudi, poglavito Hrvata u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Hrvatski jezik također je materinski jezik za Hrvate u drugim zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države, Austrija, Srbija, Mađarska, Italija, Crna Gora, Slovačka.

Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske te jedan od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine i jedan od 24 službena jezika Europske unije.  

Osim toga, hrvatski jezik priznat je kao službeni jezik u pojedinim općinama u austrijskoj pokrajini Gradišće (Burgenland). Međutim, tu je riječ o posebnom jeziku iseljenih Hrvata.

U Ustavu Crne Gore kaže se da je hrvatski jezik u službenoj upotrebi. Osim toga, hrvatski jezik govori se na svim kontinetima jer velik broj Hrvata radi i živi u iseljeništvu kao primjerice u Sjedinjenim Američkim Državana, Italiji, Slovačkoj, Srbiji i gore navedenim državama.

Hrvatski jezik obuhvaća tri narječja:

• štokavsko

• kajkavsko

čakavsko

 Hrvatski standardni jezik temeljen je na novoštokavskome ijekavskome narječju zapadnoga tipa uz utjecaj ostala dva narječja, prvenstveno u leksiku (rječniku).

Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati, dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi te Crnogorci.

 

Znanost koja se bavi hrvatskim jezikom zove se kroatistika.

 

Hrvatski jezik spada među južnoslavenske jezike. S njima pripada široj zajednici slavenskih jezika, a svi zajedno ulaze u indoeuropsku jezičnu porodicu.

 


Pismo i grafija

PISMO I GRAFIJA

 

 

Hrvatski je jedini među europskim jezicima zapisivan trima različitim pismima: uglatom glagoljicom (od 9. stoljeća), zapadnom ćirilicom (od 12. stoljeća) i latinicom (od 14. stoljeća). S vremenom je najvažnije pismo postalo latinica, no još u 19. stoljeću nalazimo neke zapise pisane glagoljicom.

 

Sve je Hrvate u jednom jeziku i grafiji, tipu slova za pisanje glasova, ujedinio tek Ljudevit Gaj. On u svojoj knjižici Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja“ (1830.) po češkom uzoru predlaže č, ž, š, ľ, ň, ď, ˇg, to jest za svaki glas poseban znak. Prihvaćeno je č, ž, š, a za druga su slova uzeti dvostruki znakovi, dvoslovi lj, nj, dj ili gj, dž. Iz poljskoga je preuzeto ć, a kasnije je umjesto dj još predloženo đ.

 

Gaj je u jednom književnom jeziku i u jednom pravopisu ujedinio sve Hrvate i njegove su zasluge zbog toga goleme: stvorio je najbolje temelje za procvat hrvatske kulture na svim područjima ljudske djelatnosti.

 

Hrvatska abeceda ima 30 slova. Vokali su ovoga jezika izrazito čisti". Bogat naglasni sustav (4 naglaska) i čistoća vokala daju hrvatskomu jeziku melodičnost.

 

 


Zanimljivosti

ZANIMLJIVOSTI

 

 

·        U zračnoj luci u Chicagu (SAD) među natpisima dobrodošlice na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku nalazi se i natpis na hrvatskom jeziku.

 

·        Najkraće hrvatske riječi tvore se od jednog slova: a, u, i, o, k, s.

 

·        Najduža riječ hrvatskog književnog jezika (ako se zanemare dugački brojevi koji se mogu pisati kao jedna riječ) je: prijestolonasljednikovica, odnosno, izvodeći ga u umanjenicu: prijestolonasljednikovičica te u posvojni pridjevski oblik za ženski rod: prijestolonasljednikovičičina,

odnosno u padežu u množini: prijestolonasljednikovičičinima - 31 znak.

 

·        Riječ paprika prešla je iz hrvatskog jezika u mnoge druge europske jezike kao posuđenica. Tako riječ paprika" postoji u: njemačkom jeziku, francuskom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, ruskom, slovačkom, češkom, poljskom, ukrajinskom, bjeloruskom, srpskom, grčkom, mađarskom, danskom, finskom, norveškom, švedskom, litvanskom, estonskom, nizozemskom, irskom, velškom, islandskom, gruzijskom jeziku i dr. U njemački jezik došla je preko mađarskog u 19. stoljeću, a u mađarski iz hrvatskog jezika.

Jedna od riječi, koja ima najviše sinonima (isto- ili bliskoznačnica) u hrvatskom jeziku, je oklasak (klip kukuruza). Tako su nazivi za oklasak: ajdamak, bat, batakljuša, bataljika, batučak, batuček, batuk, baturak, baturice, čepina, čokotinja, ćuka, kic, klas, klasina, klasinec, klasovina, klasovinje, kočanj, kocen, komaljika, komušina, kukuruzina, kumina, kureljica, kuruška, oklipak, okoma, okomak, okomina, okrunica, orušek, otučak, paćika, patura, paturica, rucelj, rucl, rulina, šapurika, ščavina, šepurina, štruk, tekun, tulina, tulinek i dr.

 


Bašćanska ploča

BAŠĆANSKA PLOČA

 

Razvoj hrvatskoga jezika uglavnom se rekonstruira na temelju starih natpisa, tekstova i imena. Povijest hrvatskog  jezika možemo pratiti od 7. stoljeća.

 
 


Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik pisan glagoljicom otprilike 1100. godine, a potječe iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.

 

Ona predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskoga naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku. Uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.

 

Bašćanska ploča sadrži:

1. invokaciju (zazivanje Boga)

2. zapis opata Držihe u prvoj osobi kojim tvrdi da je hrvatski kralj Zvonimir poklonio crkvi svete Lucije zemljište za što navodi svjedoke

3. riječi protiv onih koji bi darovanje zanijekali

4. obveze redovnika te crkve koji trebaju moliti za darovatelje i svjedoke

5. zapis opata Dobrovita u prvoj osobi koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovničke braće za vrijeme kneza Kosmata

6. zapis u kojemu se navodi da su u to vrijeme Mikula v Otočcu" i Sveta Lucija" bili ujedinjeni.

 

Glagoljički natpis nema razmaka između riječi, zareza i oznaka kraja rečenice.

Transliteracija (prenošenje iz jednoga pisma u drugo) trinaest redaka Bašćanske ploče na latinicu:

A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA Z
ЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
DNI SVOJ
Ę VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-
MI
ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
C
Ě PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-
TOC
Ě DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TA
Ě LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
T
Ъ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CR
ĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu V
Ъ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJu
ĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA V
Ъ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

Glagoljički natpis nema razmaka između riječi, zareza i oznaka kraja rečenice.

 
 

Bašćanska ploča u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 

Dijelovi u uglatim zagradama rekonstruirani su (na tim mjestima ploča je oštećena), a u oblim zagradama je ono što je klesar namjerno ili slučajno izostavio.

 

Prijepis na suvremeni standardni hrvatski jezik:

Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja
opat Dr
žiha pisah ovo o ledini koju
dade Zvonimir, kralj hrvatski u
dane svoje svetoj Luciji. Svjedo
če
mi
župan Desimir u Krbavi, Martin u Li-
ci, Piribineg u Vinodolu
i Jakov na o-
toku. Da tko pore
če, nega ga prokune i Bog i 12 apostola i 4 e-
van
đelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi,
moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zi-
dah crkvu ovu sa svoje dev-
etero bra
će u dane kneza Kosmata koji je vl-
adao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Mi-
kula u Otočcu
sa svetom Lucijom zajedno.

   

 


UPISI U SREDNJU ŠKOLU

eTwinning

VIRTUALNI RAZREDI

NASTAVA NA DALJINU

 

  5.a     5.b     5.c     5.d  

  5.f / 6.f 

  6.a     6.b     6.c     6.d 

  7.a     7.b     7.c    

  8.a     8.b     8.c 

e-Dnevnik

JELOVNIK
KORISNI LINKOVI

Kalendar
« Veljača 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
CMS za škole logo
Osnovna škola Alojzija Stepinca Zagreb / Palinovečka 42, HR-10000 Zagreb / os-astepinca-zg.skole.hr / ured@os-astepinca-zg.skole.hr
preskoči na navigaciju